Najmoćniji muškarci sveta su ludeli za njom: Šok sudbina najveće zavodnice u istoriji - Ubili je, donirali telo, a njena glava je potom misteriozno nestala
Dodajte Kurir u vaš Google izborBila je jedna od najpoznatijih žena svog vremena. Divili su joj se kraljevi, aristokrate, vojni zapovednici i najbogatiji ljudi Evrope, a njeno ime postalo je sinonim za fatalnu zavodnicu. Ipak, život Mate Hari završio se pred streljačkim vodom, a više od jednog veka kasnije i dalje se vodi rasprava da li je zaista bila opasna špijunka ili samo žena koja se našla na pogrešnom mestu u pogrešno vreme.
Njena priča i danas intrigira istoričare, jer se iza mita o egzotičnoj plesačici krije život ispunjen usponima, tragedijama i brojnim kontroverzama.
Od bogatstva do potpunog sloma
Mata Hari rođena je kao Margareta Gertruda Zele 7. avgusta 1876. godine u holandskom gradu Leuvardenu. Odrastala je u imućnoj porodici i detinjstvo provela okružena luksuzom, zahvaljujući uspešnom poslovanju svog oca. Međutim, kada je on bankrotirao, porodica se raspala, a bezbrižno detinjstvo naglo je završeno.
Još kao devojčica pokazivala je snažan karakter, buntovnički duh i želju da živi drugačije od očekivanja tadašnjeg društva. Posle smrti majke i neuspešnog školovanja, odlučila je da promeni život iz korena. Sa svega 18 godina udala se za holandskog oficira Rudolfa Makleoda, koji je bio gotovo dvadeset godina stariji od nje. Sa njim odlazi u tadašnju Holandsku Istočnu Indiju, na područje današnje Indonezije, gde dobija dvoje dece.
Ipak, brak ubrzo postaje noćna mora. Makleod je bio sklon alkoholu, ljubomori i nasilju, a porodičnu sreću dodatno je uništila smrt njihovog sina Normana, koji je preminuo u ranom detinjstvu. I danas nije potpuno razjašnjeno da li je dečak otrovan ili je umro od posledica bolesti povezane sa sifilisom, od kojeg je, prema pojedinim izvorima, bolovao njegov otac.
Posle razvoda Margareta ostaje gotovo bez ičega. Bez novca, bez društvenog položaja, a kasnije i bez starateljstva nad ćerkom, odlučuje da ode u Pariz i započne potpuno novi život.
Kako je nastala Mata Hari
U francuskoj prestonici Margareta stvara potpuno novi identitet. Uzima umetničko ime Mata Hari, koje na malajskom jeziku znači "oko dana", odnosno Sunce.
Tvrdila je da potiče iz plemićke porodice sa Dalekog istoka i da je kao dete učila svete plesove u hramovima, iako je većina tih priča bila pažljivo osmišljena kako bi stvorila auru misterije. Upravo ta egzotika osvojila je tadašnju evropsku publiku.
Od 1905. godine Mata Hari postaje prava senzacija. Njeni nastupi, inspirisani istočnjačkom kulturom, bogatim kostimima, velovima i provokativnim pokretima, privlačili su hiljade ljudi. Nastupala je u Parizu, Berlinu, Beču, Madridu, Milanu i Monte Karlu, a evropska aristokratija utrkivala se da prisustvuje njenim predstavama.
Na vrhuncu popularnosti zarađivala je oko 10.000 franaka po nastupu, što bi danas vredelo približno 37.000 evra. Živela je u luksuzu, nosila skupoceni nakit, putovala Evropom i uživala u društvu najuticajnijih ljudi tog vremena.
Ljubavnici među generalima i aristokratama
Mata Hari nije osvajala samo publiku već i najmoćnije muškarce Evrope. Među njenim ljubavnicima bili su bogati industrijalci, bankari, diplomate, plemići i visoki vojni oficiri.
Od njih je dobijala skupocene poklone, novac, vile, nakit i putovanja, ali i pristup krugovima u koje obični ljudi nisu mogli ni da zakorače.
Upravo će joj ti kontakti kasnije doći glave.
Kada je 1914. godine počeo Prvi svetski rat, Evropa se preko noći promenila. Pozorišta su se zatvarala, putovanja postajala sve teža, a svako ko je prelazio granice izazivao je sumnju.
Pošto je bila državljanka neutralne Holandije, Mata Hari je mogla da putuje između zaraćenih zemalja. To je odmah privuklo pažnju obaveštajnih službiNemačke, Francuske i Velike Britanije.
Da li je zaista bila špijunka?
Dok je boravila u Hagu, nemački konzul ponudio joj je da radi za nemačku obaveštajnu službu pod kodnim imenom Agent H21. Prihvatila je 20.000 franaka, ali je kasnije tvrdila da taj novac nije bio plaćanje za špijunažu, već naknada za njenu imovinu koju su Francuzi ranije zaplenili.
Nedugo potom stupila je u kontakt i sa francuskom obaveštajnom službom. Prema sopstvenim izjavama, pristala je da za Francusku prikuplja informacije u okupiranoj Belgiji, nadajući se da će za to dobiti veliku novčanu nagradu.
Međutim, francuskim obaveštajcima nije rekla da je prethodno razgovarala sa Nemcima, što je dodatno produbilo sumnju u njene namere. Tokom istrage priznala je da je uzela novac od Nemaca, ali je tvrdila da im je davala samo bezvredne ili zastarele informacije i da nikada nije odala vojne tajne koje bi mogle da ugroze francusku vojsku.
Mnogi istoričari danas smatraju da nije bila vrhunski špijun, već žena koja je pokušavala da iskoristi svoju popularnost i veze kako bi zaradila novac, ne shvatajući koliko je opasnu igru započela.
Suđenje koje je i danas predmet rasprava
Francuske vlasti uhapsile su je 13. februara 1917. godine u Parizu. Optužena je da je kao nemački agent odgovorna za smrt čak 50.000 francuskih vojnika. Međutim, ozbiljni dokazi za takvu optužbu nikada nisu predstavljeni.
Tri meseca provela je u pritvoru, gde je više puta saslušavana i izložena velikom pritisku. Na vojnom sudu gotovo da nije imala priliku da se odbrani, a presuda je doneta u atmosferi ratne histerije, kada je Francuskoj bio potreban neko koga će okriviti za velike vojne neuspehe.
Brojni istoričari smatraju da je Mata Hari postala idealno žrtveno jagnje - poznata, ekscentrična žena sa brojnim ljubavnicima među visokim oficirima, koja se savršeno uklapala u sliku "fatalne špijunke".
Poslednji trenutci
Presuda je izvršena 15. oktobra 1917. godine.
Pred streljački vod izašla je dostojanstveno. Odbila je da joj stave povez preko očiju i nije želela da bude vezana. Prema svedočenjima prisutnih, neposredno pre nego što je odjeknuo plotun, mirno je pogledala vojnike i poslala im poljubac. Imala je samo 41 godinu.
Tragičan kraj porodice
Ni nakon njene smrti tragedije nisu prestale. Njena ćerka Noni umrla je godinu dana kasnije, a kao mogući uzrok navode se komplikacije povezane sa naslednim sifilisom. Bivši suprug nastavio je život, ponovo se oženio i dobio još jedno dete.
Francuske vlasti rasprodale su njenu imovinu kako bi pokrile troškove sudskog procesa.
Pošto niko nije preuzeo njeno telo, ono je ustupljeno Medicinskom fakultetu u Parizu za potrebe nastave. Njena glava bila je sačuvana u Anatomskom muzeju, ali je decenijama kasnijemisteriozno nestala i do danas nije pronađena.
Mit koji ne prestaje da živi
Više od jednog veka nakon smrti, Mata Hari ostala je jedna od najzagonetnijih žena u istoriji. Za jedne je bila hladnokrvna špijunka koja je radila za neprijatelja, dok je za druge bila umetnica, avanturistkinja i žena koju je rat pretvorio u simbol izdaje bez dovoljno dokaza.
Njena priča inspirisala je brojne knjige, filmove, predstave i dokumentarce, a rasprava o tome da li je zaista bila opasni agent ili samo žrtva ratne propagande traje i danas. Upravo zato ime Mata Hari i dalje predstavlja simbol tajne, slobode, senzualnosti i jedne od najvećih istorijskih kontroverzi 20. veka.
Kurir.rs